Zagreb kao glavni grad 'Lijepe naše' može se podičiti kazališnom tradicijom koja počelo vuče još iz srednjovjekovlja, kada su se liturgijske drame izvodile u katedrali, a profane pokladne igre na javnim gradskim prostorima.
Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Zamisao o podizanju zgrade javlja se već 1871., ali nije se ništa poduzimalo, sve do potresa 1880. koji je znatno oštetio gornjogradsko kazalište, pokrenuvši tako pitanje izgradnje novoga.
Neobarokna zgrada HNK je remek-djelo kasnog historizma austrijskog arhitekta Ferdinanda Fellnera i njemačkog arhitekta Hermanna Helmera.
U sto petnaest godina svoga postojanja, zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu imala je dvije obnove: između 18. svibnja i 14. listopada 1937. kada su rekonstruirani samo tehnički uređaji, i do danas jedinu sveobuhvatnu građevinsku obnovu i rekonstrukciju od 1. veljače 1967. do svečanoga otvorenja 27. studenoga 1969. godine. Obnovljeno je i zapadno krilo zgrade Kola, koje je za potrebe kazališta podignuto tijekom njegove gradnje, a koje se podzemnim hodnikom ispod Hebrangove ulice tada povezalo sa zgradom Hrvatskoga narodnog kazališta.
Osim svojom vanjštinom koja plijeni poglede brojnim turistima, razvijajući se i privlačeći sve raznolikiju kazališnu publiku, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu uveliko doprinosi turističkom i kulturnom životu metropole.
Više o Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu saznajte ovdje.