Ovog ljeta jednu našu nesretnu sugrađanku slomilo je drvo koje je palo kod tramvajskog stajališta u ulici Medveščak. To se moglo izbjeći, ali se zbog nemara pročelnice Križaj i Zrinjevca nije izbjeglo !!!
Početkom kolovoza ove godine u ulici Medveščak puklo je i palo drvo koje se nalazilo pokraj tramvajskog stajališta. Naša sugrađanka je završila u bolnici s težim ozljedama.
Kako biste reagirali kad bih Vam rekao da se to moglo spriječiti, ali se nije zbog vrlo grubog nemara pročelnice Križaj i Zrinjevca?!
Ako imate koju minutu ispričat ću Vam priču o samoj srži nemara u toj gradskoj službi...i općenito o nemaru u gradskoj vlasti!
Šef Zrinjevca Damir Grgić je za domaće medije objasnio kako će se takvi nemili događaji ubuduće izbjegavati pregledom drveća u Zagrebu i to posebnim uređajem, ali tek kad završi proces javne nabave.
Daaaaaa, drveće se može pregledavati vizualno, ali i posebnim uređajima i tako spriječiti njihovo nekontrolirano padanje preventivnom sječom u slučaju potrebe!
Da su bar taj uređaj naši Zrinjevčani imali na raspolaganju prije nego je drvo iz ove priče pokosilo našu nesretnu sugrađanku!
Pa jesu...i o tome se znalo naširoko...ali jednostavno nikog nije bilo briga !!!
Kreće priča...držite se, polijećemo...
Sjedim na kavi s izvorom bliskim gradskom uredu pročelnice Križaj (op.a. za vas koji ne znate, pročelnica vodi Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode) koji mi priča kako je katastrofalna situacija s drvećem u Zagrebu, da se drveća ne "pregledava" adekvatno i da je bilo samo pitanje vremena kad će koje drvo pasti na nekoga (misleći na gospođu sa samog početka naše priče).
Ja sam mu se žalio oko problema s okolišem u Maksimiru i o tome kako apsolutno nikog nije briga za ništa.
I počne pričati moj sugovornik o nekakvom posebnom uređaju koji Zrinjevac "nabavlja" (a nikako da nabavi), kojim se drvo može "pregledavati dubinski" i vrlo precizno procijeniti njegovo "zdravstveno stanje" odnosno je li drvo za sječu.
Jako sam se zainteresirao i sve je on meni pojašnjavao, da je to nekakav poseban ultrazvučni detektor i nekakav tzv. elastometar koji su jako skupi (op.a. cijena im je od 6.000 do 12.000 eura) i da je Zrinjevac u nekakvim procesima nabave za koje se ne zna hoće li ili ne biti uspješno okončani.
No, istaknuo je kako je sve skupa pomalo besmisleno jer "šumarski faks" ima sve što je potrebno i pruža usluge dijagnostičkog ispitivanja zdravstvenog stanja stabala za institucije i tvrtke po cijeloj Hrvatskoj.
Zapamtite za sad da je pročelnica Križaj, prema tvrdnjama mog sugovornika, upoznata s problematikom drveća, uređajima za pregledavanje drveća, kao i da "Šumarstvo" ima te uređaje i da pruža usluge pregledavanja drveća...
Još ću vam reći da pročelnica potpisuje naloge (odobrenja za zahvate) Zrinjevcu za drveća unutar granica zaštićenog kulturnog dobra ili unutar granica zaštićenog područja, koje Zrinjevac redovno zahtjeva. Dakle, suradnja gradskog ureda pročelnice Križaj i Zrinjevca je bliska i uobičajena.
Nevjerojatno! Kakav jesam, odmah sam se primio istraživanja!
Prvo sam nazvao gradski ured pročelnice Križaj i saznao da postoji tzv. "zeleni katastar" odnosno javna aplikacija koja bilježi sve bitne informacije o svakom posađenom stablu na javnim površinama (a osobito Lat/HR naziv, prostorni raspored, zaštitni element, promjer debla, promjer krošnje, visinu stabla), te da taj katastar vodi Zrinjevac, koji je i zadužen za održavanje drveća.
Kontaktirao sam zatim Zrinjevac i dobio potvrdu navedenog, a dodatno su mi pojasnili:
"Fiziološko stanje stabala trenutno se analizira VTA metodom (vizualna procjena stabala) što je znanstveno priznata metoda analize stabala, a Podružnica Zrinjevac je u postupku nabave zvučnog tomografa, uređaja koji sustavom senzora očitava brzinu prolaska zvuka kroz tkivo stabla te očitavajući razlike u brzini prolaska zvuka kroz stablo evidentira šupljine, pukotine i truležne promjene u samom tkivu stabla. Ovaj uređaj moći će nam dati preciznije podatke o tome kolika je razina truleži u stablu te da li je takvo stablo sposobno nastaviti živjeti ili će se morati ukloniti zbog sigurnosti građana i imovine."
Nakon toga sam kontaktirao Fakultet šumarstva i drvne tehnologije i saznao sam informacije koje su temeljito prokazale nemar o kojem vam pričam.
FŠDT posjeduje više instrumenata koji se koriste za dijagnosticiranje zdravstvenog stanja stabala, iz više domena koje pripadaju području šumarstva. Ti instrumenti se uglavnom koriste za izobrazbu studenata na studiju Urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša kao i za znanstveni i stručni rad u šumarstvu ili urbanom šumarstvu.
Također su mi potvrdili saznanja od izvora iz gradskog ureda pročelnice Križaj da imaju u ponudi usluge ispitivanja kakvoće/zdravlja drveća i da su te usluge komercijalno dostupne, dakle, svatko ih može naručiti (pa tako i Zrinjevac).
Rekli su mi da povremeno dolaze upiti zainteresiranih stranaka, katkad od javnih ustanova, zavoda i sličnih pravnih osoba.
Na moje pitanje postoje li kakvi periodički ili sustavni upiti od Zrinjevca ili druge gradske službe u smislu "sezonskih" provjera, odgovorili su da ne.
Nadalje su mi pojasnili da Grad Zagreb kao vlasnik stabala ugovara njihovo održavanje sa Zagrebačkim Holdingom, točnije s podružnicom Zrinjevac, koji obavlja stručne poslove iz ove domene sukladno zahtjevu naručitelja. Nisu upoznati jesu li napravili "sezonsku" akciju provjere stanja stabala niti na koji način se određuje koja stabla će se održavati.
Na ključni upit o tome postoji li kakav "standard" ili praksa/preporuka kada bi bilo poželjno vršiti pregled drveća, odgovorili su kako je u Njemačkoj praksa da se svako urbano stablo, koje se nalazi na lokaciji gdje može nastati šteta ukoliko dođe do loma, pregleda barem jednom u periodu od 1-3 godine.
To može biti češće ovisno o lokaciji na kojoj se stablo nalazi, intenzitetu prometa i stanju stabla. Tako starija i oštećena stabla ili stabla na frekventnim lokacijama treba pregledavati češće, primjerice svake godine ili barem jednom u dvije godine. Ukoliko nema prometa ili ne postoji očekivani rizik da lomom stabla nastane šteta na imovini ili ozlijeđivanje građana onda pregled stabala u ovim vremenskim rasponima nije potreban.
Nepoznato im je postoji li u Hrvatskoj takva obaveza vezano za intenzitet kontrole ili pregleda stabala u urbanim sredinama.
Zrinjevac je neosporno nadležan za kontrolu i održavanje drveća u Zagrebu, a prema vlastitim tvrdnjama upoznati su s tradicionalnim pregledima (vizualna procjena stabala) i modernim uređajima.
Pročelnica Križaj je također upoznata s navedenim, a poznato joj je i da Šumarski fakultet ima te uređaje te da pružaju komercijalne usluge, što bi moglo biti dobro prijelazno rješenje dok zrinjevac ne provede nabavu.
Siguran sam da su se barem jednom u svojoj karijeri i pročelnica Križaj i voditelj Grgić susreli s kakvim slučajem nekontroliranog padanja drveća i nastalom štetom, a još sigurniji sam da su upoznati sa slučajem slomljene gospođe.
Mene je samo 1 kava i samo 1 uznemirujuća priča zainteresirala da saznam sve o kapacitetima i uslugama Šumarskog fakulteta i uopće o prevenciji nekontroliranog loma drveća, dok Zrinjevac o tome nema blage veze pa ide u skupu nabavku (ima se - može se) i svi mi nek bogobojazno čekamo tu nabavku (ako uopće ikad i bude) za sigurnu šetnju po gradskim parkovima. Potpuno nevjerojatno je da pročelnica Križaj o tome zna dosta i nije o ovome iscrpno informirala Zrinjevac, koji joj se često obraća, kao ni voditelja Grgića!
Eto tako je drvo palo i polomilo našu sugrađanku! Moglo ju je ubiti !!!
Pročelnica Križaj, doznajemo iz Grada, ima bruto plaću 22.007,64 kn (a ima pravo na dodatke za minuli rad, znanstveni stupanj itd. koje ne znam koristi li jer su to osobni podaci).
Voditelj Grgić, doznajemo iz Zagrebačkog Holdinga, ima bruto plaću 25.410,00 kn i uz nju mjesečni dodatak od 1.000,00 kn, službeni auto 24/7 i pravo na naknade po kolektivnom ugovoru (za koje ne znam koristi li ih).
Previše novca za premalo rada, ja bih rekao...
Podržite nas i podijelite ovaj članak:
